Oznaku zaštićenog geografskog porekla imaju 52 proizvoda u Srbiji. Zbog posebnog načina izrade ili čuvanja, među proizvodima na listi su užička pršuta, sremska slanina, kavijar iz Kladova, pirotski ćilim. Lemeš, u starom značenju naselje plemenitih, drugo je ime za mesto Svetozar Miletić kod Sombora. Po njemu nosi ime proizvod iz tog kraja - lemeški kulen, koji je zaštitilo udruženje od 16 porodica. Lemeški kulen je specifičan po načinu proizvodnje. Sirovina potiče iz Svetozara Miletića, puni se isključivo u prirodna svinjaska creva. Koristi se isključivo lemeška paprika koja se proizvodi u Svetozaru Miletiću, kaže proizvođač Damir Bidaković. Autentičnoj paprici, mesu, načinu sečenja treba dodati i način sušenja, u posebnim ostavama debelih zidova. Za prodaju na tržištu takvo sušenje nije u skladu sa propisima. Zato se stanovnici ovog kraja nevoljno udaljavaju od nasleđenog načina proizvodnje.
Oznaku zaštićenog geografskog porekla imaju 52 proizvoda u Srbiji. Zbog posebnog načina izrade ili čuvanja, među proizvodima na listi su užička pršuta, sremska slanina, kavijar iz Kladova, pirotski ćilim.
Lemeš, u starom značenju naselje plemenitih, drugo je ime za mesto Svetozar Miletić kod Sombora. Po njemu nosi ime proizvod iz tog kraja - lemeški kulen, koji je zaštitilo udruženje od 16 porodica.
"Lemeški kulen je specifičan po načinu proizvodnje. Sirovina potiče iz Svetozara Miletića, puni se isključivo u prirodna svinjaska creva. Koristi se isključivo lemeška paprika koja se proizvodi u Svetozaru Miletiću", kaže proizvođač Damir Bidaković.
Autentičnoj paprici, mesu, načinu sečenja treba dodati i način sušenja, u posebnim ostavama debelih zidova. Za prodaju na tržištu takvo sušenje nije u skladu sa propisima. Zato se stanovnici ovog kraja nevoljno udaljavaju od nasleđenog načina proizvodnje.
"Želimo da se vratimo staroj autentičnoj proizvodnji tj. da država donese propise koji će nam omogućiti da afirmišemo taj stari način proizvodnje. Naročito osetljiva faza je u čuvanju proizvoda u tim našim komarama", ističe Stipan Ivanković iz udruženja "Lemeški kulen".
Uz takvu zakonsku zaštitu bi, smatraju, mogli da žive samo od proizvodnje kulena, jer sada to uglavnom nije moguće.
Lemeški kulen je treći zaštićen proizvod iz ovog kraja, pored somborskog sira i bezdanskog damasta, što je poseban način tkanja. Sto pedeset kilometara dalje, u Ečkoj kod Zrenjanina, nalazio se još jedan sa liste 52 proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom - ečanski šaran.
Tri godine je trebalo da riba sa visokim nivoom proteina, a niskim nivoom masti dobije oznaku geografskog porekla. Nije bilo lako, ali je gazdinstvo na Tisi i Begeju sada zaštićeno od nelojalne konkurencije.
"Ečanski šaran je došao u situaciju da se svaki treći šaran na tržištu proglašava ečanskim i došli smo u poziciju da moramo da preduzmemo neke korake kako bismo zaštitili naše proizvode i intelektualnu svojinu", objašnjava Biljana Mihajlović iz ribarskog gazdinstva u Ečkoj.
Nadaju se da će im ova oznaka pomoći i u izvozu u inostranstvo, budući da uglavnom posluju u zemlji. A imaju potencijal - na 2.600 hektara jednog od najstarijih i najvećih evropskih ribnjaka.